Stambeni kredit nikada nije bio roba za svačiji džep, a od ove je godine i manje. Onima s plaćama ispod prosječne od 5960 kuna kreditna sposobnost smanjena je u skladu s izmjenama Ovršnog zakona, pa se tako od ove godine mogu zadužiti toliko da im mjesečna otplatna rata iznosi maksimalno četvrtinu plaće, dok im je lani taj limit bio na trećini plaće.
Tako su, na primjer, okvirno govoreći, oni s 5200 kuna lani mogli podići stambeni kredit s mjesečnom ratom od 1730 kuna, a ove godine ta rata može iznositi 1300 kuna. Oni s većim primanjima mogu računati na to da dvije trećine prosječne plaće moraju ostati zaštićene.
Znači, imaju li plaću od 10.000 kuna, zaštićeni dio je 3933 kune i na tu se svotu ne smiju zaduživati, a mjesečna rata kredita može biti najviše 6067 kuna.
Od početka 2018. banke strože računaju kreditnu sposobnost za one s prosječnim i manjim plaćama, pa smo u sedam velikih banaka pitali da objasne kako je računaju i koliki stambeni kredit može dobiti onaj tko zarađuje mjesečno mrvicu više, plaću od 6000 kuna.
U OTP Splitskoj, Privrednoj, Zagrebačkoj, Addiko i Hrvatskoj poštanskoj banci uglavnom su nam rekli da se kreditna sposobnost utvrđuje individualno za svakog klijenta na temelju zakona, internih akata banke, podataka kojima ona raspolaže i onih koje dobiju od klijenta.
U Erste&Steiermärkische banci rekli su nešto više. Uskladili su se s odlukom Hrvatske narodne banke kojom je preciziran način procjene kreditne sposobnosti kod odobravanja stambenih kredita. To znači, objašnjavaju, da je smanjen iznos koji se smatra kreditnom sposobnošću potrošača, a samim time i maksimalni iznos kredita.
– Ovakav izračun je stroži u odnosu na dosadašnji, odnosno klijent s prosječnim primanjima može ugovoriti manji kredit u odnosu na prošlu godinu. Naime, ako je plaća manja od prosječne plaće u RH, koja je u rujnu 2017. iznosila 5958 kuna, od ovrhe je zaštićen iznos u visini od tri četvrtine plaće, ali ne više od dvije trećine prosječne plaće – kažu nam u ovoj banci.
I u Raiffeisenbank vele da su, u skladu s novim zakonskim propisima, dodatno pri odobravanju stambenih potrošačkih kredita postrožili izračun kreditne sposobnosti sudionika u kreditu, tako da je zakon propisao minimalne životne troškove, odnosno iznos plaće koji sudioniku kredita mora ostati slobodan.
– Navedeno je utjecalo na smanjenje kreditne sposobnosti pojedinih potrošača, poglavito onih s primanjima manjim od prosječne plaće, koji se uglavnom mogu zadužiti maksimalno u visini 25 posto svojega primanja – navode u Raiffeisenbank.
U svim bankama, na pitanje jesu li sudužnici ili jamci postali traženiji nego prije, odgovaraju da to nisu primijetili. No, stambeni krediti u siječnju baš i nisu bili tražena roba. Građani su bankama krajem siječnja otplaćivali 52 milijarde kuna stambenih kredita, a to je za 640 milijuna kuna manje nego mjesec dana prije, krajem prosinca prošle godine.
Da bi ljudi sa 6000 kuna podigli stambeni kredit, moraju igrati na najdulje rokove otplate, čime im se smanjuje mjesečna obveza i povećava ukupni iznos otplaćenog kredita. U konačnici će platiti više nego što bi da kraće otplaćuju kredit po većim mjesečnim ratama.
Ovisno o banci, mogu računati na stambeni kredit od 40.000 eura do, u najboljem slučaju, 65.000 eura na rok otplate od 30 godina. Onaj tko po 2032 kune tijekom 30 godina bude vraćao stambeni kredit od oko 64.600 eura, s posljednjom će ratom otplatiti 98.018 eura glavnice i kamate.
Krediti nisu za svačiji džep, plaća od 9000 kuna, pa i 10.000 kuna, treba za dobivanje kredita od 100.000 eura na rok otplate od 20 godina. Tu plaću treba primati svaki mjesec tijekom otplate kredita.