U Sloveniji, koja je ove godine obilježila deset godina od uvođenja eura životni troškovi su od 2007. godine porasli za oko 20 posto, ali su i prosječne plaće rasle za 30 posto
Ulazak Hrvatske u eurozonu ne bi trebao donijeti povećanje cijena nekretnina – slažu se stručnjaci.
Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica za Novi list napominje kako ne vidi na koji način bi ulazak u eurozonu mogao djelovati na cijene nekretnina, jer su one već izražene u eurima. Efekt ulaska se reflektira na cijenama koje se konvertiraju iz domaćih u eurske, na primjer zaokruživanjem ‘prema gore’, što onda rezultira rastom troškova života, napominje Tica, dok nekretnine u eurima već i gradimo i prodajemo, odnosno kupujemo.
Rasle cijene usluga
U Sloveniji, koja je ove godine obilježila deset godina od uvođenja eura životni troškovi su od 2007. godine porasli za oko 20 posto, ali su i prosječne plaće rasle za 30 posto.
Prosječna plaća u tolarima tada je imala vrijednost od 810 eura, danas iznosi nešto malo više od tisuću eura. Prema statističkim podacima, u desetogodišnjem razdoblju u Sloveniji su natprosječno rasle cijene usluga – šalica kave u kafiću poskupjela je, primjerice, za gotovo 50 posto, a piva ili frizerskih usluga, na primjer, za nešto više od 40 posto.
Velik broj namirnica u trgovinama je, međutim, pojeftinio, no zato su cijene nekretnina – rasle. Razlog tome, međutim, leži negdje drugdje.
– Nekretnine, u najvećoj mjeri kuće na selima, koje domaći kupci nisu prepoznavali, postale su zanimljive strancima, koji su ih kupovali za 20-40 tisuća eura. I Hrvatska mora osmisliti kako pomoći vlasnicima da te nekretnine učine privlačnijima, kako bi one našle svoje kupce.
Općine su u tome ključne, jer trebaju osmisliti poticaje kojima će nove ljude, posebno mlade obitelji, privući na selo – kaže za Novi list Jože Podgoršek, predsjednik slovenske podružnice Međunarodne federacije poslovanja nekretninama.
‘Potražnja za nekretninama je veća što su i prepreke za kupnju manje’, kaže Podgoršek, dodajući kako će u Hrvatskoj sigurno rasti potražnja za nekretninama od strane građana EU-a treće dobi. U Hrvatskoj se, međutim, moraju u red dovesti previsoke cijene nekih nekretnina koje takve cijene ne zaslužuju, smatra on.